Zašto nas sjedenje ubija i kako se boriti protiv sjedilačkog ureda
Zašto nas sjedenje ubija i kako se boriti protiv sjedilačkog ureda
Naše tijelo je evolucijsko čudo jer je građeno da hoda, trči, penje se i stalno bude u pokretu. Međutim, moderni način života ga je, polako ali sigurno, pretvorio u zatvorenika stolice. Prosječan kancelarijski radnik, u tzv. modernim ekonomijama, danas provede i do 11 sati dnevno sjedeći uz jedva par hiljada napravljenih koraka u danu. Rezultat? Mišići se skraćuju, kičma se krivi, cirkulacija usporava, funkcionalnost tijela je slabija a metabolički procesi se “gase”. Dugotrajno sjedenje povećava rizik od bolesti srca, dijabetesa tipa 2, pretilosti, pa čak i određenih karcinoma. WHO već godinama upozorava da je sjedenje novi duhan, odnosno tihi ubica koji skraćuje životni vijek. Situacija postaje identična i na Balkanu s obzirom na to da se u posljednjih par decenija značajan broj zanimanja i radnih mjesta “premjestio” iz poljoprivrede u sektor usluga, odnosno upravo u kancelarije.
Za kompanije, ovo nije samo zdravstveni problem zaposlenih nego i ekonomski udar. Bolovi u leđima i vratnoj kičmi su već sada među vodećim razlozima bolovanja u Evropi i BiH. Troškovi liječenja, odsustva s posla i izgubljene produktivnosti rastu iz godine u godinu. Drugim riječima, svaki dodatni sat sjedenja ne znači samo veći rizik za zdravlje, nego i veći trošak za firmu i postepeno sve veći zdravstveni rizik za dugovječnost uposlenika i njegovo zdravlje – te je potrebno reagovati odmah.
Kako se protiv sjedenja bore velike kompanije?
Najuspješnije firme svijeta već odavno znaju da zdrav uposlenik znači i zdravu kompaniju. Zato su uvele rješenja koja se bore protiv “sjedilačkog ureda”:
- Standing desks u Googleu, Microsoftu i Facebooku – zaposlenici mogu raditi stojeći ili čak hodajući na traci dok tipkaju.
- Walking meetings u Appleu – Steve Jobs je bio poznat po sastancima u hodu, a danas to praktikuju brojne kompanije u SAD i Evropi.
- Aktivne pauze u švedskim i danskim firmama – svaka 2 sata kratke vježbe istezanja ili brze šetnje, obavezne za cijeli tim.
- Francuska je otišla dalje: osim što kompanije plaćaju zaposlenima po kilometru dolazak biciklom na posao, mnoge firme subvencioniraju kupovinu bicikala i električnih trotineta za svoje uposlenike.
U regionu već vidimo pomake: Atlantic Grupa u Zagrebu subvencioniše fitness programe, a slovenačka Krka je otvorila sportske centre za svoje radnike. To nisu samo beneficije, to su ulaganja u dugoročnu produktivnost.
Šta može svaka kompanija uraditi odmah?
- Uvesti fleksibilne radne stanice (stolovi za rad stojeći).
- Ohrabriti sastanke u hodu i aktivne pauze.
- Organizovati interne “challenge” programe kretanja.
- Poticati zaposlenike da na posao dolaze pješice ili biciklom.
- Omogućiti pristup online fitness i wellbeing programima.
Sjedenje nas doslovno ubija ali rješenja postoje. Kompanije koje danas odluče da investiraju u zdravlje svojih ljudi sutra će imati timove sa više energije, manje bolovanja i većom produktivnošću. A to znači i veću profitabilnost.
Zato Longevity.ba poziva kompanije da budu lideri promjena u BiH – da pokažu da briga o zdravlju zaposlenih nije trošak, nego investicija koja donosi mjerljive rezultate.
Kroz Longevity.ba kompanije u BiH po prvi put mogu imati jedinstven wellbeing program koji je sistematski, digitalno dostupan i prilagodljiv svima, od menadžera do proizvodnih radnika. Naša platforma nudi rješenja dizajnirana baš za ovakav problem. Zaposlenici mogu koristiti fitness programe koji se rade na poslu ili kod kuće, u pauzama od svega 10–15 minuta. Kada im je potrebna medicinska podrška, tu je e-doktor, dostupan online bez čekanja. Za energiju i bolju koncentraciju tokom radnog dana nudimo nutricionističke savjete, a poseban fokus stavljamo i na mentalni wellbeing sadržaje koji pomažu u smanjenju stresa i prevenciji burnout-a.
Pridružite se Longevity zajednici i otkrijte kako vaša firma može napraviti prvi korak ka zdravijem i produktivnijem radnom mjestu.